Čitateljima islamske vjeroispovijesti, od srca: Bajram šerif mubarek olsun!

***

U novom broju magazina BH Dani Vuk Bačanović nastavlja rasplitati ublehašku mrežu oko projekta 'visočkih piramida' i predstavljati stvarnu bosanskohercegovačku kulturnohistorijsku baštinu, u tekstovima o prevari zvanoj LUMUCI, te o prvorazrednim arheološkim nalazištima kod Visokog. Pročitajte i vi:

Dani istražuju: U kakvoj su vezi univerziteti u Zenici i Banjoj Luci s lažnim italijanskim Univerzitetom Lumuci iz Orvieta

Kvazirektor Dario Andretta i njegovi partneri u BiH

Italijanska Antitrust komora je prvo 2006., a potom 2007. kaznila Lumuci univerzitet s 13.600, a potom s 10.000 eura i zabranila da se koristi izrazima kao što su "univerzitet", "nastavničko tijelo", "akademski senat"... No, oko grba Lumucija i dalje orbitiraju grbovi Univerziteta u Zenici, Banjoj Luci, Novom Sadu, Univerziteta Braće Karić i nekakvog Koledža za moderni menadžment iz RS-a, što je ogranak Apeirona, i svi su "pridruženi i uvezani univerziteti" s ovim granapom za diplome

Vuk Bačanović

Mi, koji imamo privilegiju življenja u Bosni i Hercegovini, vrlo dobro smo upoznati s poratnim fenomenom umnožavanja domaćih nazoviuniverziteta, tj. noćnim predavanjima, vikend-ispitima i jednokratnim diplomama, o čemu su Dani već opsežno pisali. Ove ustanove - na prvom mjestu banjalučki Panevropski Univerzitet Apeiron, uprkos svojim malverzacijama i dalje nesmetano trguju zvanjima "diplomirani menadžer poslovne ekonomije", "diplomirani pravnik-iurist", "diplomirani menadžer informacionih tehnologija" i dodatno doprinose rasulu prijeratnog respektabilnog bh. visokog obrazovanja. Ipak, ostat ćemo u zabludi ako pomislimo da su prodavnice diploma karakteristične isključivo za problematična postkonfliktna društva, kao što je BiH. Italija, čije je visoko školstvo - po ocjenama tamošnje akademske javnosti – podobro korumpirano djelovanjem isprepletenih lobija političkih stranka, mafije i Rimokatoličke crkve, također predstavlja plodno tlo za parauniverzitete, u čijem radu, po principu usluge za uslugu, učestvuju i brojni profesori s renomiranih državnih univerziteta kakav je La Sapienza u Rimu. Upravo takvu pojavu predstavlja tzv. Univerzitet Lumuci iz Orvieta, čiji je "rektor" geolog Dario Andretta u ovdašnjoj javnosti već poznat kao saradnik "fondacije" Semira Osmanagića, ali i kao predavač "holističkog menadžmenta" (!?) na već spomenutom banjalučkom prevarantskom univerzitetu Apeiron.

Univerzitet za ronjenje Šta je zapravo Andrettin univerzitet, svjedoče dvije presude Antitrust komore Italije, od 23. maja 2006. i 25. januara 2007. Prvom je Lumuciju izrečena kazna od 13.600 eura zbog lažnog i nezakonitog predstavljanja kao obrazovne institucije (jer ga italijansko pravosuđe nikada kao takvog nije registrovalo) i zabranjeno je buduće korištenje izraza kao što su "univerzitet", "nastavničko tijelo", "akademski senat"... Nakon što je Lumuci nastavio po starom, promijenivši naziv od univerzitet u universitas (lat.), uslijedila je druga kazna od 10.000 eura. Međutim, kada otvorimo web prezentaciju ove organizacije, nemalo ćemo se iznenaditi, jer oko grba Lumucija orbitiraju grbovi Univerziteta u Zenici, Banjoj Luci, Novom Sadu, Univerziteta Braće Karić i nekakvog Koledža za moderni menadžment iz RS-a (ogranak Apeirona) i svi su predstavljeni kao Università Convenzionate ed Affiliate (Pridruženi i uvezani univerziteti).

Prema dostupnim podacima, Univerziteti u Zenici i Banjoj Luci su bilateralne (načelne) ugovore o saradnji s Lumucijem potpisali još 2005. (iako se i tada radilo o ustanovi izvan italijanskog visokoškolskog sistema). Prorektor za međunarodnu saradnju Univerziteta u Banjoj Luci prof. dr. Petar Marić ističe da nakon potpisivanja spomenutog sporazuma "nije bilo aktivnosti i saradnje s Lumucijem", a na pitanje zašto onda na web stranici Lumuci univerziteta stoji da je Univerzitet u Banjoj Luci jedan od članova Lumuci mreže univerziteta, Marić odgovara: "Nemam te podatke. Gdje bi nas to dovelo kad bi sve sajtove pregledali."

No, Univerzitet u Zenici, na čelu s rektorom prof. dr. Sabahudinom Ekinovićem, odlazi puno dalje u odnosima s ovom sumnjivom organizacijom. Kako saznajemo iz zvučnog zapisa s web prezentacije Lumucija, Protokol o saradnji je potpisan 18. 5. 2005. i predviđao je uključivanje Univerziteta u Zenici "u mrežu od 50 sjedišta Lumuci univerziteta u Italiji i približno 10.000 takvih ogranaka univerziteta u svijetu", tj. "internacionalnu mrežu univerziteta koji rade na projektima iz oblasti industrije i privrede.“

O kojoj se internacionalnoj mreži radi, s obzirom da osim pet navedenih univerziteta sa područja bivše Jugoslavije (od toga tri iz BiH) na sajtu Andrettinog tobožnjeg nije naveden više ni jedan? Ovaj podatak rektoru Ekinoviću nije zasmetao da konstatuje kako su potpisnici zapravo "dvije poduzetničke strane" i da će raditi na projektima "proizvodnje zdrave hrane, vode, zatim proizvodnje izolacionog materijala na bazi mineralnih sirovina, prerada otpada, odnosno proizvodnja električne energije od sagorivih elemenata otpada, zatim proizvodnja, odlivaka za automobilsku industriju itd" i kako će se za "realizaciju projekata novac osiguravati i od Ujedinjenih nacija."

Iako je na pitanje o rezultatima ove saradnje za Dane "nezvanično" izjavio da sa Lumucijem "konkretne saradnje nije bilo", Ekinović je zaboravio napomenuti da je od 12. 12. do 16. 12. 2005. lično predvodio delegaciju zeničkog univerziteta u radnoj posjeti sjedištu ovog parauniverziteta u Rimu, gdje je razgovarano o "mogućnostima razmjene studenata" i zajedničkim studijama "u oblastima obrazovanja medicinskog kadra, dizajna u drvopreradi i metalopreradi, pravnih i filozofskih nauka i drugih oblasti" - i to sve bez provjere da se, zapravo, radi o organizaciji koja studentima ne može izdati validne diplome. Tome je vjerovatno doprinio i dio nesavjesnih profesora s La Sapienze, koji su na Lumuci web prezentaciji navedeni kao "dekani" raznoraznih fiktivnih fakulteta, nebuloznih naziva poput Fakultet za historiju, nauku i menadžment umjetnosti i kulturnog naslijeđa, Fakultet za inženjering kvaliteta i sigurnosti okoliša i, povrh svega, Univerzitet za ronjenje (!?!).

Rektor, nezvanično U nastavku svog "nezvaničnog" razgovora s novinarom Dana, rektor Ekinović je na pitanje zbog čega nije provjerio s kim ima posla vrlo drsko saopćio da su "pitanja provokativna": Ne moram ja sada tebi da govorim dal' provjeravamo il' na kakav način provjeravamo, ako ćemo s nekim potpisati memorandum o razumijevanju, koji, uzgred budi rečeno, nije nikakav pravni akt, koji ima neke pravne ili neke druge… pogotovo finansijske obaveze… Međutim, kada smo ga upitali zbog čega ne može dati zvaničnu izjavu, nastala je totalna konfuzija: Zašto? Pa nemoj... evo zašto… I ja sam imao neke informacije da je to sada možda malo problematično … i taj je rektor (Andretta, op. a.) dolazio ovdje, malo je bio dolje ukljućen i u piramidu itd… on je geolog… dakle… mi nemamo nikakvog projekta s njima.

Upitan da objasni zbog čega je Univerzitet u Zenici u mreži nepostojećeg Lumuci univerziteta, gospodin Ekinović je spustio slušalicu. Da li stvarno možemo vjerovati u toliku naivnost zeničkih profesora, posebno kada imamo u vidu da se najintenzivnija saradnja s Lumuci univerzitetom poklopila upravo s otkrićem piramida u BiH na proljeće 2006., kada je Andrettu Semir Osmanagić predstavljao kao uglednog međunarodnog geologa, naučnika, profesora i, čak, kandidata za Nobelovu nagradu, čije je mišljenje superiorno zaključcima bh. stručnjaka. U tom kontekstu je vrlo zanimljivo pismo prof. dr. Darka Petkovića, prorektora za NIR i međunarodnu saradnju zeničkog univerziteta, Semiru Osmanagiću, u kojem govori o svojoj posjeti Lumuciju u Rimu, te kako će narednu posjetu Daria Andrette Zenici iskoristiti da ga upozna s Osmanagićevim idejama. Prema saopćenju Fondacije BPS od 11. 7. 2006., zahvaljujući ovom posredovanju, potpisan je s Lumucijem ugovor o naučno-istraživačkoj saradnji i komunikaciji unutar Konzorcija univerziteta iz više zemalja, među kojima je i Univerzitet u Zenici. Toliko o (ne)postojanju saradnje.

Sve ovo se dešavalo u vrijeme kada je italijansko pravosuđe odlučilo kazniti Andrettinu organizaciju zbog lažnog predstavljanja. Iako je do ovog datuma (a i prije) postalo jasno da od "internacionalne mreže univerziteta" i "novca Ujedinjenih nacija" za zajedničke projekte nema ništa, saradnja s Lumucijem nije prekinuta, isključivo zbog saradnje sa drugom (domaćom) sumnjivom organizacijom - Fondacijom BPS, čime je Univerzitetu u Zenici nanesena neprocjenjiva šteta, a sve zarad biznisa rasprodaje magle gradanima BiH.

prva stranica
druga stranica

***

Arheologija: Nakon vandalizma nad novootkopanim zidinama srednjovjekovnog grada Visoki, Dani na lokalitetima Visoki i Okolišće

U centru stare Bosne

Za razliku od dosadašnjeg izvaljivanja stećaka traktorima (Bobovac) ili pretvaranja nekropola u odlagališta smeća (Radimlja), ovaj vandalizam će - s obzirom na medijsku pažnju koju je dobio - samo skrenuti pažnju javnosti na bitnost profesionalnog arheološkog istraživanja Visočice

Vuk Bačanović

Projekti istraživanja srednjovjekovnog grada Visokog i neolitskog (mlađe kameno doba) naselja kod Okolišća (također kod Visokog) predstavljaju trenutno dva najvažnija arheološka projekta u BiH. Prvi zbog toga što je veliki korak u doznavanju novih činjenica o srednjovjekovnoj bosanskoj državi, a drugi zbog toga što se radi o najvećem do sada otkrivenom neolitskom naselju u jugoistočnoj Evropi, tj. području s kojeg su se prije 7.000 godina kretale migracije prema drugim dijelovima kontinenta i širena poljoprivreda.

Visoki Postalo je klišeizirano spominjati Orwella kada se piše o uništavanju "nepoželjne" prošlosti. Osim toga, "nepoznati počinioci", koji su svoju obijest iskaljivali na tek iskopanim zidinama srednjovjekovnog grada Visokog, svojom tupošću i glupošću uveliko odudaraju od tako inteligentno smišljenog koncepta. Za razliku od dosadašnjeg izvaljivanja stećaka traktorima (Bobovac) ili pretvaranja nekropola u odlagališta smeća (Radimlja), ovaj vandalizam će - s obzirom na medijsku pažnju koju je dobio - samo skrenuti pažnju javnosti na bitnost profesionalnog arheološkog istraživanja Visočice, dok će mračnjaci, učinivši sebi medvjeđu uslugu, ostati u sjenci, bez ikakve ostvarene koristi. I Lidija Fekeža, arheologinja Zemaljskog muzeja, koja sa stručnim timom već jedan mjesec radi na ovom lokalitetu, radije govori o važnosti novih nalaza, nego o rušiteljima, koji su "na obraz Visokog".

Otkrića objekata za sada nepoznate namjene, kao i kule revidiraju rekonstrukcije starog grada koje su radili Đoko Mazalić i Pavao Anđelić. "Između istočnog i zapadnog zida, svega je 14 do 16 metara, s obzirom na teren. Međutim, budući da se radilo o kraljevskom gradu, morali su postojati i ostali objekti, poput fortifikacija i predstraža, o čemu svjedoče i dva pronađena jarka. Još nemamo kompletnu sliku, jer je teren zarastao i zapušten. Međutim, u narednih pet godina, koliko je potrebno za dovršavanje istraživanja i konzerviranja, na svjetlo dana će izaći brojne pojedinosti. Moram naglasiti da su ovo sada tek preliminarni radovi, koji su otkrili mnogo više nego što se očekivalo."

Širenje istraživanja Istraživanja na Visočici su od ogromne važnosti za otkrivanje podataka o srednjovjekovnoj bosanskoj državi i eventualni pronalasci bi mogli dati odgovore na brojne nejasnoće u domaćoj historiografiji i dati joj jedan novi polet. Grad, odnosno velikaško utvrđenje Visoki, bio je u centru onoga što se u vatikanskim dokumentima druge polovice 11. st. naziva Civitas Bosna, odnosno grad-naselje, Bosna, po kojem su, po svemu sudeći, ime dobile kotar, župa i, najzad, "zemlja Bosna", koju spominje Konstantin Porfirogenet u 10. st.

Ovaj grad je bio sjedište visokog feudalca, koji je nosio titulu veliki knez bosanski (titula se nije odnosila na cijelu državu, već, vjerovatno, na naselje Bosnu i, za sada, neutvrđenu širu teritoriju), u njemu su ban Stjepan II Kotromanić, kraljevi Tvrtko I, Ostoja i Tvrtko II izdavali svoje isprave, a u blizini (Moštre) bilo je, vjerovatno, i jedno od sjedišta djeda "pravog episkopa" Crkve bosanske, kao i franjevačke kustodije sv. Nikole (u Milima).

Ne treba mnogo obrazlagati benefite za nauku, ali i lokalnu zajednicu, koje bi donijelo širenje sadašnjih istraživanja na cjelokupno Visoko i okolinu, koji su predstavljali najužu teritoriju Bosne kao teritorijalno-političke zajednice. Stoga, ne bi bilo loše gledati unaprijed i razmišljati o jednom dugogodišnjem projektu, potpomognutom iz državnog, odnosno entitetskih i kantonalnih budžeta, u koji bi se uključili i inozemni eksperti i koji bi možda ubrzao otvaranje katedre za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Prema tome, 200.000 KM, koje su za konzervaciju starog grada izdvojene zahvaljujući federalnom ministru kulture i sporta Gavrilu Grahovcu, trebaju biti samo početak novog kursa prema društvenim naukama.

Okolišće Od kada je krajem 19. vijeka otkrivena neolitska Butmirska kultura, područje Bosne i Hercegovine postalo je jedno od najzanimljivijih na arheološkim kartama. Kako objašnjava arheologinja Zilka Kujundžić-Vejzagić, koja je s prof. Johannesom Müllerom s Univerziteta u Kielu u Okolištu dočekala ekipu Dana, "Na prostoru srednje Bosne izniklo je nešto posebno, originalno. Figurine, keramika i dekoracije na keramici; sve to nam govori da se radi o jednoj od najznačajnijih i najbogatijih neolitskih kultura u Evropi."

"Naseobina koju istražujemo posljednjih pet godina zapravo je bila centar Butmirske kulture i, svojom širinom od 7,5 hektara, ona predstavlja najveće naselje neolitskih ljudi u cijeloj jugoistočnoj Evropi. Za usporedbu, druge naseobine tog razdoblja, kakve nalazimo u Bugarskoj ili Grčkoj, široke su svega 1,5-2 hektara", ističe prof. Müller. Istraživanjem vršenim najprije metodom geomagnetske prospekcije, odnosno skeniranja terena i, kasnije, iskopavanjem, utvrđeno je da je naselje u Okolišću imalo 200 kuća jednake veličine, što podrazumijeva oko 1.000 stanovnika. Müller naglašava važnost šanaca, odnosno jaraka koji su iskopavani od 5300. do 4900. g. p.n.e. radi odbrane od neprijatelja ili divljih životinja, ali su istovremeno puni ljudskih kostiju preminulih ili, vjerovatno, žrtvovanih ljudi. Može biti da se radi o najranijem svjedočanstvu o kultu predaka-branitelja, koji će svoj mitološki kontinuitet možda naći u kasnijem ilirskom kultu heroiziranih pokojnika i, konačno, kultu borbenih svetaca u hrišćanstvu.

Mjesto civilizacijskog preokreta Ipak, najvažnija tekovina ovog društva svakako je bila poljoprivreda i njezino širenje. Preci stanovnika Okolišta počeli su pristizati u Evropu prije otprilike 10.000 godina sa Srednjeg Istoka. Miješajući se sa starosjedilačkim stanovništvom starijeg kamenog doba, stvorili su tzv. dinarski tip ljudi, danas vrlo rasprostranjen u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj (Dalmatinska Zagora), Crnoj Gori i Srbiji. Prodor na sjever i daljnje miješanje činili su proces neolitizacije Evrope, tj. ogromne promjene u ekonomiji (uzgoj hrane, razvijena trgovina), stanovanju (sjedilački način života), religiji (vegetacijski kultovi) itd. Jedno od mjesta tog civilizacijskog preokreta u historiji čovječanstva, odnosno jedna od prvih "stanica" naseljavanja i neolitizacije bilo je svakako naselje u Okolišću.

Samo ovaj podatak bi trebao biti poticaj Ministarstvu kulture i sporta da finansijski doprinese i ovom projektu, kojeg je do sada finansirao isključivo Deutsches Archäologisches Institut. U svemu ovome konačni cilj nije samo ponovno afirmiranje BiH u svjetskoj naučnoj javnosti, nego i oživljavanje vrednovanja društvenih nauka u našem društvu. Tada se neće događati da kratkovidi član Predsjedništva BiH poručuje pseudonaučnim organizacijama da su "na pravom putu", niti će državna radiotelevizija, umjesto prijeko potrebnog obrazovnog i umjetničkog programa, ispirati mozgove ljudi zaglupljujućim sadržajima iz njihovih kuhinja. Isto tako se, valjda, više neće dešavati da "nepoznati počinioci" ruše zidove srednjovjekovnog grada, a da policija ne izvrši uviđaj, jer ni zaboravni profesor marksizma na mjestu direktora lokalnog muzeja, ni lokalna općina nisu našli za shodno prijaviti akt kultorocida. Kao što je to u neolitu bila poljoprivreda, neka vladavina zakona, a ne sitnih interesa, bude sadašnji civilizacijski preokret ovog podneblja. Sapienti sat.

prva stranica
druga stranica
treća stranica